Istraživanje studentskog iskustva – objavljeni rezultati

Istraživanje studentskog iskustva – objavljeni rezultati

Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) objavila je rezultate istraživanja potreba, očekivanja, vrijednosti i stavova studenata o samom studiranju u generaciji studenata upisanih ak. god. 2012./2013. na preddiplomske, diplomske i integrirane studijske programe.

Riječ je o istraživanju provedenom po uzoru na druge europske zemlje i pokazatelj je usmjerenosti AZVO-a na kontinuirano unaprjeđenje sustava visokog obrazovanja u čijem su središtu studenti. Ciljevi su istraživanja bili utvrditi stupanj općeg zadovoljstva studiranjem, percepciju pojedinih aspekata studiranja, očekivanja od studija, potencijalni stupanj i razloge napuštanja i/ili promjene studija te prikupiti konkretne prijedloge za unaprjeđenje procesa podrške studentima.

S obzirom na dostupnost podataka o studentima iz baze Nacionalnog informacijskog sustava prijave na visoka učilišta (NISpVU), anketni upitnik poslan je studentima koji su akademske godine 2012./2013. upisani na preddiplomske, diplomske i integrirane studijske visokih učilišta u Hrvatskoj. Ciljana populacija bili su studenti koji su 2015./2016. završili preddiplomski studij.

Rezultati su pokazali kako su studenti u Hrvatskoj većinom zadovoljni iskustvom studiranja, no isto tako, ukazalo je i na određene aspekte u kojima visoka učilišta trebaju uložiti dodatni angažman kako bi zadovoljstvo studenata podigli na višu razinu.

Zaključci istraživanja

Kada je riječ o ukupnom zadovoljstvu studijem i analizi vlastitih obrazovnih odabira, najveći broj ispitanika (73,7 %) izrazio je neki oblik zadovoljstva studijem, dok je dio ispitanika (18,7 %) izrazio neki oblik nezadovoljstva studijem (od toga samo 2,2 % iskazalo je potpuno nezadovoljstvo).

Najviše ispitanika (96,2 %) namjerava završiti upisani studij, dok ih se (3,8 %) izjasnilo suprotno. Od ispitanika koji se namjeravaju ispisati, drugi studij namjerava upisati njih 51,67 %.

Većina ispitanika (73,6 %) ponovno bi upisala isti studijski program na istom visokom učilištu, a dio ispitanika (26,3 %) vjerojatno ne bi upisao isti studijski program na istom visokom učilištu.

Većini je ispitanika (44,4 %) najbitniji element studentskog iskustva sadržaj i struktura studija.

Želju za uvođenjem više prakse i praktičnog rada rijekom studiranja izrazilo je 44 % ispitanika.

Najvećem broju ispitanika najvažniji čimbenik pri odabiru studija su roditelji i obitelj (22,2 %), a onda iskustvo starijih studenata (13,8 %), a najmanje bitni čimbenici su stručno savjetovanje (2,7 %) i pomoć Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) (2,7 %).

Više od polovice, 56,65 % ispitanika smatra da su kompetencije koje se stječu odabranim studijem povezane s potrebama tržišta rada, dok se gotovo trećina studenata s time u većoj ili manjoj mjeri ne slaže.

Polovica (50,49 %) studenata javnih visokih učilišta smatra da se nastavnici ne trude dovoljno kako bi motivirali svoje studente, dok s druge strane 65,91 % studenata privatnih visokih učilišta smatra da ih njihovi nastavnici motiviraju u dovoljnoj mjeri.

Više od 42 % svih ispitanika u nekoj mjeri smatra da se promjene u organizaciji studija ili nastave studentima ne prezentiraju na odgovarajući način.

Većina ispitanika (59,88 %) smatra kako njihovo visoko učilište potiče studente na uključivanje u programe međunarodne mobilnosti. Ipak, 16,03 % anketiranih studenata odgovorilo je da na svom visokom učilištu ne mogu dobiti informacije o mogućnostima studiranja u inozemstvu.

Pored izvršavanja obveza na studiju, 65,78 % ispitanika kontinuirano uči i razvija se u područjima koja su im potrebna za daljnji profesionalni razvoj.

Polovica, 50,34 % ispitanika u nekoj mjeri smatra da im visoko učilište nije osiguralo dostatnu podršku u daljnjem profesionalnom razvoju (npr. odabiru izbornih kolegija, studentske prakse i sl.).

Provedeno istraživanje, iako sadrži određena metodološka ograničenja, donosi niz podataka o potrebama, očekivanjima, vrijednostima i stavovima studenata o procesu studiranja. Iako je riječ o samo jednoj generaciji studenata, prikupljeni podaci višestruko su korisni: daju pogled odozdo u određene aspekte studentskog iskustva, korisni su samim visokim učilištima za daljnje unaprjeđenje studijskih programa i procesa u čijem je središtu student te su ujedno polazište za buduća istraživanja studentskog iskustva, u skladu s prepoznatom potrebom i dobrom međunarodnom praksom.

Izvor: Agencija za znanost i visoko obrazovanje