Visoko obrazovanje i tržište rada
Zašto je tržištu rada potrebno povećanje broja visokoobrazovanih?
Prema mišljenju Nacionalnog vijeća za konkurentnost, kao i Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, u Hrvatskoj je potrebno podići broj visokoobrazovanih na najmanje 30%, jer je sadašnji broj diplomiranih studenata gotovo tri puta manji od broja potrebnog za brži gospodarski rast.
Kako obrazovanje utječe na zapošljivost?
Ulaganjem u obrazovanje, posebice visoko obrazovanje, pridonosi se i rješavanju nezaposlenosti, koja je u Hrvatskoj još uvijek visoka. Trajnu zapošljivost u uvjetima globalizacije moguće je ostvariti samo kontinuiranim obrazovanjem i usavršavanjem tijekom cijelog radnog vijeka.
No, Hrvatska i tu znatno zaostaje za europskim prosjekom; samo je 2,3% radno aktivne populacije u Hrvatskoj sudjelovalo u programima cjeloživotnog učenja, naspram 10,8% u EU ili pak više od 40% u SAD-u. Stoga hitnom postaje izrada cjelovite strategije razvoja cjeloživotnog učenja u Hrvatskoj.
Kako približiti visoko obrazovanje potrebama tržišta rada?
Također, u nadolazećem će razdoblju biti važno povezati visoko obrazovanje s potrebama gospodarstva. Potrebno je jasno definirati koja su zanimanja, znanja i vještine Hrvatskoj potrebni za brži razvoj, i to ne samo u gospodarskom, već u svim sektorima društva. Na temelju tih pokazatelja visoka bi učilišta trebala definirati svoju upisnu politiku te politiku financiranja studija.
Kako olakšati prijelaz sa studija na tržište rada?
Naposljetku, nedostaje povezanost visokog obrazovanja i tržišta rada i u segmentu informiranja studenata o mogućnostima zapošljavanja nakon stjecanja diplome. Prema istraživanju provedenom u okviru projekta Instituta za razvoj obrazovanja , 52,6% hrvatskih studenata većinom je ili potpuno nezadovoljno dostupnim informacijama o mogućnostima u visokom obrazovanju te o zapošljavanju nakon studija. Informacije koje studenti imaju uglavnom dolaze iz kombinacije neslužbenih izvora na sveučilištu (drugih studenata i profesora) te izvan sveučilišta (obitelj i drugi kontakti izvan sveučilišta).
Kako IRO radi na povezivanju visokog obrazovanja s tržištem rada?
Zagovarajući javne politike namijenjene čvršćem povezivanju visokog obrazovanja s tržištem rada, predstavnici Instituta za razvoj obrazovanja sudjeluju u nacionalnim savjetodavnim tijelima Vlade RH, uključujući Nacionalnu skupinu za praćenje Bolonjskog procesa, Radnu skupinu za izradu Nacionalnog provedbenog plana za zapošljavanje 2009.-2010. te u Sektorski nadzorni odbor IV. komponente IPA-e.
Najznačajnije postignuće IRO-a do sada u ovom području bilo je izrada platforme za pokretanje službi za profesionalno savjetovanje na svim hrvatskim sveučilištima u 2006. godini, što je rezultiralo pokretanjem prvih takvih službi na Sveučilištu u Dubrovniku, na Sveučilištu u Rijeci te na Sveučilištu J.J. Strossmayera u Osijeku u 2008. i 2009. godini. Time je IRO omogućio razvoj inovativnih usluga za studente na hrvatskim sveučilištima koje će omogućiti studentima lakši i efikasniji prelazak na tržište rada.
