9376 Institut za razvoj obrazovanja - Internacionalizacija visokog obrazovanja u Hrvatskoj
 

Internacionalizacija visokog obrazovanja u Hrvatskoj

Autor: Agencija za mobilnost i programe EU

Prikaz dosadašnjih postignuća i budućih planova iz perspektive Agencije za mobilnost i programe EU

Erasmus+, najveći program Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport za razdoblje od 2014. do 2020. godine, osobitu pažnju posvećuje internacionalizaciji visokog obrazovanja. Agencija za mobilnost i programe EU, koja provodi program Erasmus+ na nacionalnoj razini, osiguravanjem mogućnosti za mobilnost pojedinaca i međunarodnu suradnju u području znanosti, obrazovanja, osposobljavanja i mladih, aktivno pridonosi jačanju ljudskoga i demokratskog potencijala, internacionalizaciji i konkurentnosti hrvatskog društva. 

Financijskoj krizi usprkos, Europska unija pokazuje svoju usmjerenost na razvoj i ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i mlade povećavajući proračun programa Erasmus+ za 40 % više u odnosu prema prijašnjim generacijama programa. Novi koncept omogućio je veći raspon suradnje između različitih sektora, s osobitim naglaskom na suradnju s poslovnim sektorom, kao i suradnju s partnerskim zemljama – izvan granica EU-a. Program Erasmus+ je stvoren kao instrument s pomoću kojeg se ostvaruju ciljevi EU politika u obrazovanju, osposobljavanju i području mladih. U situaciji u kojoj prevladava načelo „što plaća javnost, mora služiti javnosti“, nacionalne agencije kao što je Agencija za mobilnost i programe EU, jednako kao i sami prijavitelji projekata u okviru programa Erasmus+, imaju dodatnu i pojačanu odgovornost u smislu ispravnoga i svrhovitog korištenja javnih sredstava. Financiranjem najboljih projekata izravnu korist dobiva što je moguće veći broj sudionika, a time se nastoji osigurati i napredak šire zajednice u dužem razdoblju. 

Kroz sudjelovanje u sektorskom programu Erasmus Hrvatska je prepoznata kao snažan partner u programu i poželjno odredište mobilnosti. Brojevi mobilnosti rastu unutar novog programa Erasmus+. Što se prethodnih rezultata tiče, Hrvatska je u okviru ranijeg 7-godišnjeg ciklusa Programa za cjeloživotno učenje u sektorskom programu Erasmus sudjelovala 5 godina. Pristup programu ostvaren je u akademskoj godini 2009./2010., a završetkom akademske godine 2013./2014. zaključena je peta godina sudjelovanja u okviru čega je mogućnost odlazne mobilnosti iskoristilo je 4,189 studenata te 1,057 nastavnika i nenastavnog osoblja. U tu su svrhu sudjelujuća visoka učilišta ostvarila više od 9.5 milijuna eura. Dolazna studentska mobilnost Hrvatskoj je otvorena punopravnim pristupanjem Programu za cjeloživotno učenje 2011. godine te od tada bilježimo brzorastuću dolaznu mobilnost u okviru koje je u tri akademske godine ostvareno 1,769 mobilnosti. Studentima su najzanimljivije odlazne destinacije Austrija, Njemačka i Italija, a osoblju Slovenija, Italija i Austrija. U obje kategorije mobilnosti prevladavaju žene, što je u skladu i s europskim prosjekom. U odnosu prema europskom prosjeku značajno smo više programskih sredstava usmjeravali na potpore mobilnosti pa je prosječna potpora za studente u RH iznosila 414,69 eura, a u europskim zemljama 272 eura. Na razini europskih zemalja sudionica omjer Erasmus studenata u odnosu prema diplomiranim studentima u 2012./2013. iznosio je 5 %, a hrvatski je prosjek 2,8 % što je svejedno više od prosjeka nekih većih zemalja (Poljske, Rumunjske, Velike Britanije).

Detaljniji pregled sudjelovanja u programu Erasmus uz zanimljive informacije o profilu Erasmus studenata i osoblja te usporedbe s europskim trendovima predstavlja publikacija „Sudjelovanje visokih učilišta iz Republike Hrvatske u programu Erasmus od 2009. do 2014. godine''. Publikaciju će iscrpnijim i kvalitativnim uvidom dobro dopuniti netom proveden istraživački projekt Agencije za mobilnost i programe EU i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta naziva „Evaluacija utjecaja Programa za cjeloživotno učenje na odgojno-obrazovne institucije i visoka učilišta u Republici Hrvatskoj“ čiji će nalazi u obliku tiskanog izvještaja biti javno predstavljeni početkom 2016. godine. 

Erasmus je Hrvatskoj prvi put donio masovniju mobilnost u visokom obrazovanju što je zahtijevalo čitav niz administrativnih i organizacijskih prilagodbi; novih usluga i sadržaja; jačanja kapaciteta centralne administracije i one na visokim učilištima. Ovaj je velik posao tim petogodišnjim ciklusom tek otpočet. Kao ključna područja daljnjeg unaprjeđenja kvalitete sudjelovanja u programu, ali i kvalitete visokog obrazovanja uopće, profilirala su se sljedeća područja: potreba osnaživanja administrativnih kapaciteta ureda za međunarodnu suradnju, osiguravanja punog priznavanja razdoblja mobilnosti, jačanja internacionalne dimenzije u okviru studijskih programa, širenja pristupa mobilnosti pripadnicima skupina u nepovoljnom položaju i studentima s posebnim potrebama te potreba unaprjeđenja jezičnih vještina studenata i (ne)nastavnog osoblja. Sve navedeno podudara se i s naglascima programa Erasmus+: razvoj ključnih vještina, suradnja unutar sektora obrazovanja, osposobljavanja i mladih, kao i suradnja tih sektora s poslovnim svijetom te lokalnim i regionalnim vlastima. Osim toga, potiče se i razvoj kvalitete, inovacija i internacionalizacija; stvaranje europskog prostora cjeloživotnog učenja, modernizacija sustava obrazovanja i osposobljavanja, pojačana suradnja u obrazovnim politikama među državama članicama, upotreba alata za priznavanje neformalno stečenih vještina, razmjena iskustava i primjera dobrih praksi, učenje stranih jezika, poticanje sudjelovanja u demokratskom društvu te međukulturni dijalog.

Agencija za mobilnost i programe EU aktivnim informiranjem i održavanjem informativnih dana i radionica obuhvaća i mobilizira sve relevantne dionike po cjelokupnoj obrazovnoj vertikali. Osnaživanje kapaciteta, modernizacija i internacionalizacija ustanova i organizacija koje su sudjelovale u programima najveći su uspjesi Agencije. Agencija intenzivno radi na promicanju održivosti projekata kroz suradnju s lokalnom zajednicom i tržištem rada. Nastoji osigurati primjenu rezultata projekata i nakon završetka projekata kako bi rezultati projekata doprinijeli institucionalnom razvoju i razvoju društva. 

Mobilnost pojedinaca, jedan od glavnih oblika internacionalizacije, uvelike pridonosi razvoju Europskog prostora visokog obrazovanja pa Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) konkretnim mjerama snažno podupire internacionalizaciju visokog obrazovanja. MZOS podupire povećanje odlazne i dolazne mobilnosti, kao i sudjelovanja ranjivih skupina u programima međunarodne mobilnosti, opisanim u Akcijskom planu za internacionalizaciju obrazovanja 2015. – 2016. Provedba mjera iz Akcijskog plana financirat će se kroz program Erasmus+, Europski socijalni fond, Europski fond za regionalni razvoj i Državni proračun Republike Hrvatske.

***

Detaljnije informacije o Agenciji za mobilnost i programe EU dostupne su na www.mobilnost.hr

Ispis   Pošalji link

Priprema i polaganje TOEFL i GMAT testa
Strateski plan 2013-2015