14 ožu Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2018, Hrvatska
Krajem 2018. predstavljena publikacija Europske komisije „Pregled obrazovanja i osposobljavanja 2018.“. u kojoj su prikazani rezultati praćenja modernizacije, napretka i ispunjavanju postavljenih ciljeva u obrazovanju država članica Europske unije. U izvješću je naglašeno kako su u Hrvatskoj pokrenute „ambiciozne reforme nakon dugogodišnjih odugovlačenja uzrokovanih političkim prijeporima“
Rashodi Republike Hrvatske za obrazovanje i osposobljavanje su i dalje u prosjeku EU-a (4.8% BDP-a), a najviše su usmjereni na primarno (osnovna obvezatna škola) i tercijarno obrazovanje (više škole i fakulteti). Hrvatska je u samom vrhu država članica EU s najvećim brojem ustanova za tercijarno obrazovanje po stanovniku te ima 25% manje učenika po nastavniku od ostalih država članica. Međutim, u Hrvatskoj se primjećuju i drugi trendovi poput općenitog smanjivanja broja učenika, problemi u zapošljavanju nastavnika u pojedine općinama u brdskim i otočnim područjima, velike regionalne razlike u iseljavanju te nedostatak sveobuhvatnih istraživanja.
Iako je Hrvatska zemlja u kojoj se građanskom odgoju i obrazovanju posvećuje najmanje nastavnih sati, hrvatski su učenici u sklopu Međunarodnog istraživanja građanskog odgoja pokazali iznadprosječno znanje o pojmovima i temama vezanim za građanski odgoj i obrazovanje, ali oni pokazuju ispodprosječne razine povjerenja u javne i političke ustanove, političke stranke i medije. Također, broj mladih koji volontiraju u zajednici ili su angažirani oko određenog cilja je ispod prosjeka EU-a.
Hrvatska je i dalje na prvom mjestu u EU-u u sprječavanju ranog napuštanja obrazovanja i osposobljavanja, tj. samo 3,1% mladih u dobi 18 – 24 godine napušta obrazovni sustav. Međutim, hrvatski su učenici pokazali ispodprosječne rezultate u međunarodnim ispitivanjima kompetencija (npr. PISA), stoga kako bi se poboljšala kvalitetu obrazovanja, Hrvatska je pokrenula niz reformi , poput kurikularne reforme, te poboljšanja u određenim zakonima i pravilnicima kako bi se podigao ugled učiteljske profesije. Dodatno, potaknuto uspjehom projekta e-Škole, planira se uvesti obavezna nastava informatike u osnovne i opće srednje škole.
Inicijativom Škola za život počinje se provoditi kurikularna reforma kojom bi se poboljšala kvaliteta i relevantnosti za tržište rada sustava obrazovanja. Provedba će krenuti kao pilot-projekt u 74 škole te će obuhvaćati kurikulume i vrednovanje učenika na temelju pristupa utemeljenog na ishodima učenja, edukaciju nastavnika i ravnatelja, okvire za poučavanje učenika s invaliditetom i nadarenih učenika i uvođenje međupredmetnog poučavanja glavnih kompetencija.
Iako se povećala ravnopravnost u tercijarnom obrazovanju, tj. poboljšao se pristup tom tipu obrazovanja za studente nižeg socioekonomskog statusa, stope stjecanja samog tercijarnog obrazovanja se smanjuju, najvjerojatnije zbog iseljavanja osoba koje su nedavno diplomirale. Hrvatska sveučilišta samostalno odlučuju o kvotama i akademskim programima, što smanjuje povezanost tercijarnog obrazovanja i tržišta rada. Hrvatska bi trebala udvostručiti upisne programe u ranom i predškolskom odgoju kako bi one odgovarale potrebama tržišta rada te dodatno smanjiti one sa slabim izgledom na tržištu.
Udio učenika u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju je 2016. iznosio 70 %, što je među pet najboljih rezultata u EU-u. Međutim, stopa zaposlenosti osoba s netom završenom strukovnom školom se nastavlja smanjivati, što znači da je potrebna modernizacija tog sektora, što će se i pokušati ostvariti kroz nekoliko programa i projekata. Dodatno, planiranim donošenjem novog Zakona o obrazovanju odraslih 2018. nastojat će se riješiti problem vrlo niske stope sudjelovanja odraslih u obrazovanju, koja se 2017. iznosila samo 2,3 %.
Cijelu publikaciju pročitajte ovdje.