14 srp Savjeti za odabir sveučilišta u inozemstvu
Posljednjih se godina obrazovna ponuda naših i stranih sveučilišta značajno povećala, a ulaganja u visoko obrazovanje izrazito povisila, pa i ne čudi predviđanje Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) da će se u razdoblju od 2013. do 2030. broj osoba sa sveučilišnom diplomom diljem svijeta udvostručiti.
Samo Hrvatska trenutačno ima devet javnih i tri privatna sveučilišta, a kad tome dodamo tisuće sveučilišta diljem svijeta koja nude svoje programe, postat će nam jasno da nije tako lako sastaviti kraći popis sveučilišta na koja želimo poslati svoju prijavu.
Sasvim logično, nameće nam se pitanje kako filtrirati sveučilišta i krenuti u sastavljanje kraćeg popisa institucija koje nam odgovaraju. U nastavku teksta donosim vam nekoliko savjeta za uspješno obavljanje tih prvih koraka:
-
Prije svega, razmislite u kojoj zemlji želite studirati i zašto želite ondje steći svoju diplomu.
Svaki student je drukčiji, pa se i razlozi za odabir neke zemlje razlikuju od studenta do studenta. Važno je da znate zašto želite studirati u nekoj zemlji i koje vam se mogućnosti ondje nude.
-
Istražite što možete raditi nakon stjecanja diplome na pojedinom sveučilištu.
Istražite studijske programe koje odabrana institucija nudi te provjerite što možete raditi nakon što diplomirate. Želite biti liječnici, stomatolozi, arhitekti? Provjerite što trebate napraviti da biste s diplomom stranog sveučilišta radili u Hrvatskoj.
-
Saznajte plaća li se školarina za studij na odabranom sveučilištu.
U nekim zemljama, kao što su Švedska, Danska ili Austrija, većina studijskih programa je besplatna, no u drugim zemljama, primjerice u Nizozemskoj, Ujedinjenoj Kraljevini ili SAD-u, studij se plaća, stoga je važno provjeriti koji su troškovi studiranja na pojedinom sveučilištu (ali i troškovi studentskog života u pojedinoj zemlji!) i odrediti možete li platiti barem dio tih troškova vlastitim sredstvima.
-
Saznajte nudi li odabrano sveučilište stipendije za svoje studente.
Stipendije mogu dodjeljivati ministarstva, gradovi, veleposlanstva, zaklade, ali ih ponekad mogu dodjeljivati i sama sveučilišta. To se posebno odnosi na sveučilišta u SAD-u, koja svojim studentima daju financijsku potporu koja se najčešće temelji na potrebi studenta (need-based scholarships) ili na postignućima studenta (merit-based scholarships). Ako odabrano sveučilište nudi tu opciju, pregledajte koji je prosječni iznos financijske potpore dostupne međunarodnim studentima na toj instituciji.
-
Provjerite koliko je selektivno sveučilište na koje se planirate prijaviti.
Neka izrazito selektivna sveučilišta upisuju manje od 10 % studenata koji su se prijavili za njihove programe, a druga sveučilišta koja su manje selektivna ponekad primaju i više od 80 % prijavljenih studenata. Vaša uspješnost na upisima često će ovisiti o ocjenama iz srednje škole / s preddiplomskog studija i, kad je riječ o SAD-u, rezultatima standardiziranih testova, kao što su SAT ili ACT, GMAT, GRE ili TOEFL (iako to nisu jedini uvjeti za upis na strana sveučilišta!). U svakom slučaju, ako vam ocjene i rezultati nisu najbolji, na svoj popis potencijalnih sveučilišta dodajte i neka koja nisu pretjerano selektivna.
-
Saznajte točnu lokaciju kampusa.
Nalazi li se kampus u urbanom okruženju, primjerice u centru grada, ili u manjem mjestu? Možda su vam takve stvari važne, stoga dobro proučite lokaciju na kojoj ćete provesti nekoliko godina svojeg života.
Nadam se da ste čitanjem ovog teksta dobili korisne savjete za odabir odgovarajućeg sveučilišta, koji će vam dobro doći pri pretraživanju svojih opcija. Ako su vam potrebni dodatni savjeti i razgovor o nastavku obrazovanja u inozemstvu, dođite do nas u IRO ili kod nas zakažite online individualno savjetovanje!
Ana Uglešić
Pratite nas i na našim društvenim mrežama iro.hr (Fb i Ig) i EducationUSA Croatia (Fb i Ig) radi obavijesti o online grupnim savjetovanjima u okviru Obrazovnog četvrtka u IRO-u.
